(in Bulgarian)
|
IV.
Семантични профили на ситуациите
1. Характеристика
на семантичните предикати за
всяка ситуация
а) Изработване
на сценарий на развитието на ситуациите
2. Характеристика
на участниците в ситуациите -
поотделно и един спрямо друг
|
IV. Семантични профили на ситуациите според времевия ориентир на агенса
В първа езикова
ситуация се реализират два модела “времето като момент – отправна времева
точка”, от която агенсът стартира развитието на дадено действие и “времето
като отрязък – по-продължителен от момента” – именната лексема е формално в
множествено число.
1. Семантичен профил на ситуация за време с формална
връзка z
(ze): Това е езикова ситуация с нехомогенен състав, която
включва два основни профила:
А) Времевия
момент, от който агенсът
започва
паралелно едно или друго действие, събитие, състояние
или процес, изразени с предиката: Mój pak smój z
nowym lětom nowaj swěrnaj přećelej. Ze switanjom žona zawoła mać. Ze słóncom stawać. Tuta nazymska njedźela na sewjeru bě tajka
zymna a ćmowa, zo hižo ze switanjom wječor přichadźeše. Z ranjom třělenje
pozastawaše
Б)
Редица последователни времеви моменти, с настъпването на които агенсът реализира дадено действие, събитие,
състояние, процес: Bywa z lětami mócniši. Z časami. Z
chwilemi so hišće tu a tam zaswěći. Wobroćić pak dorosćeneho, přestworić jeho z lětami zapjeńkowane
zmyslenje. (M. N.-N.) Tutón kompleks je so z wěkami do
nas bił.
Характеристика на семантичните предикати
В тази езикова ситуация се използват семантични
предикати, описващи модела
“времето като момент – отправна времева точка” и модела “времето като
отрязък – по-продължителен от момента”. В този смисъл почти няма семантични ограничения за характера на
предикатите както по парадигмата – действие, събитие, процес, състояние, така и
по линия на по-детайлната семантична раздробеност. В първия модел се налага
присъствието на предикатите тип мигновено събитие (или събитие, което намира
отражение за съвсем кратко на времевата ос), краткотрайно действие и състояние.
За втория модел се налага типът нефиксиран конкретно, протичащ
във времето процес, но също така е възможно тук да присъстват и предикати
за по-продължително състояние. Характерното за
времевия фрагмент като цяло е, че общият семантичен прочит на моделите
зависи в по-голяма степен от именните лексеми, маркирани с творителна падежна
морфема, отколкото от вида на предиката. Това се отнася и за тази езикова
ситуация.
Ще приведем илюстративен материал
за двата модела, за да се съпоставят активните предикати (за вида на
именните лексеми – малко по-надолу в изложението):
1.
Модел,
в който се описва “времето като момент – отправна времева точка”. Обикновено
именната лексема е формално
в единствено число. В този модел
участват предикати, чието действие започва да се развива от един определен
конкретен времеви момент, а не протича неограничено във времето. Дадена е
началната времева отправна точка, а крайната не е фиксирана. Например: mój smój z nowym lětom přećelej; ze
switanjom wječor přichadźeše (přińć); z ranjom třělenje pozastawaše (pozastawać); z jeho smjerću rozpadźe (rozpadać) swójba; ze switanjom žona zawoła (zawołać) mać; ze słóncom stawać; z kelko lětami sy ty křižer był; kupki z pěska so z kóždym powodźenjom přeměnja (přeměnić so); ale z nowym ranjom zaswěći so (zaswěćić so) słaba
pruha; z wječorom přińć; so lehnyć rano ze switanjom; tajna wójna sej z kóždym dnjom žada wopory; ze załoženjom němskeho
hrodu w Mišnu započa so
(započeć so) podćisnjenje; z kóždym wokomikom bu (być) wjetši;); z
kóždym zatorhnjenjom so zuby do kyrka ryjachu
(ryć so); měć hólca z lětom čisteho; z kóždym
dnjom bu (być) barikada niša; sym so pozdźe woženił (woženić so) – z 31 lětami; njebě to lochko z wosomadwaceći lětami wšo
sama wobstarać; je so po nocach z tym kadlu walała (waleć so) ze sydomnaće lětami; spokojom być z kóždym strowym dnjom; z kóždym dnjom su dale běhali (běhać); sej z časom swojich ludźi prawje wukubła (wukubłać); prašamy
so (prašeć so) stajnje z časom; zasłyša (zasłyšeć) z časom wo wopyće; ze
swětłym dnjom nawali (nawalić so) so nowa njeličomna syła; z kóždym dnjom so tu žiwjenje normalizuje (normalizować so); z ćopłym lěćom so miny (minyć so) w Serbskich Wonecach wony wostudły čas; z
kóždej mjenšinu bě muzika jasnišo słyšeć и много други.
2. Модел, в който се описва “времето
като отрязък – по-продължителен от момента”. Обикновено именната лексема е
формално в множествено число. Моделът се асоциира с действие, което няма
конкретна отправна времева точка, но няма и крайна фиксирана точка. Действието
протича неопределено кога във времето или пък е разтеглено във времето, като
понякога е налице само общ индикатор за приблизителна ориентация. Характерно за
тези предикати е също така, че
действието протича вълнообразно като интензитет и сила, като е ясно само, че то не спира да протича на един действително
по-голям и общо взето неопределен отрязък от време.
Но не стават ясни конкретните фази на протичане на действието – начало, край, а
също така и интензитетът. Ясно е само, че то не спира да тече, което обикновено
води до някаква качествена промяна в агенса.
Продължителността на процеса обаче невинаги зависи от
агенса. Налице е и елемент на дистрибутивно значение. От една страна, имаме
поредица от моменти, по време на които
се повтаря дадено действие; от друга страна, са налице поредица от
моменти, периодически повтарящи се. Например: bywa (bywać) z lětami mócniši; z chwilemi so hišće tu a tam zaswěći (zaswěćić so); přestworić jeho z lětami zapjeńkowane
zmyslenje; bě so z lětami pohłubšiło
(pohłubšić so); zapisny (zapisać) wón do swojeho, z lětami jara
sporadisce wjedźeneho dźenika; so literatura započina (započinać so) z lětami w swojim poměru k
swójskim tradicijam měnjeć; ramjenja z lětami su
kulowate; tutón kompleks je so z wěkami do nas
bił
(bić so); bě sej z lětami mandźelstwa tež jednu ze swojich
žiłkow na tak mjenowanu diplomatisku wuwił (wuwić sej); program so rozwi (rozwić so) z časami; storči (storčić) přećela z časami wot so
и много други.
Фазите при построяването и развитието на сценария при тази
езикова ситуация включват няколко
ключови позиции в поведението на агенса: а) при първия модел: възникване
на намерение за осъществяване на действие
и избор на конкретен времеви
момент, точка от времевата ос, от която да стартира дадено действие; б) при
втория модел: появата на намерение за действие остава скрита за езиковата
ситуация – тя е част от неезиковата ситуация, същото важи и за времевия отрязък
– избора му не е част от езиковата ситуация. Това означава, че осъзнатото начало в първия модел е част и от
езиковата ситуация, докато при втория модел той е част само от извънезиковата
ситуация.
Можем да обобщим поведението на агенса при
тази ситуация, като опишем следните примерни фази на развитие на сценария:
1. Поява на намерение в извънезиковата ситуация за осъществяване на действие, което да провокира
събитие, процес, състояние. За първия модел това
е и част от езиковата ситуация, докато при втория модел езиковата ситуация не е
в състояние експлицира началната точка;
2. Избор (целенасочен или случаен) на времева
точка от оста на времето, от което да
стартира развитието на действието. При първия модел изборът е от извънезиковата и от езиковата ситуация.
При втория модел отново е налице невъзможност на езиковата ситуация да
експлицира конкретния момент на избора на времето за действие – той се губи
някъде из дългия път на развитие на самото действие;
3. Същото се отнася и за
крайната цел на агенса. Като при втория модел, по-продължителното във времето
действие обикновено се отразява върху агенса под формата на промяна в някоя негова качествена
характеристика – изграждана продължително във времето. Това не е задължително
за първия модел;
4. Липса на цялостна информация за това дали агенсът
осъществява желанието си, достига целта си .
Характеристика на участниците в езикова ситуация с формална връзка
z (ze)
Описаните вече модели
“времето като момент – отправна времева точка” и “времето като отрязък –
по-продължителен от момента” предопределят и броя, и вида на участниците в
двата модела. Основният и задължителен участник и тук, заради когото се
реализира действието, е агенсът. Както и мястото, така и времето са константни
характеристики на всяка извънезикова и езикова ситуация. Независимо дали се
експлицират в езиковата ситуация презумпцията за тях съществува. Формите със значение за време традиционно никога не са
били смятани за силно управляеми (Апресян 1995: 130). Съществува обаче клас от
предикати, при които тези форми се явяват експонати на семантична валентност,
независимо то това дали са силно управляеми по принцип. Очевидно е, че и мястото, и времето не са същински,
одушевени участници, които могат да бъдат равностойни партньори на агенса. Но с
тяхното присъствие ситуацията придобива плътност и реалистичност. За удобство
при анализа ще назовем времевата характеристика в двата модела по следния
начин: за първи модел – отправна времева точка; за втори модел – времеви
отрязък. От формална езикова точка кръгът от именни лексеми, който може да
експлицира тези две семантични роли, е силно ограничен. Той е константен почти
за всички славянски езици – горнолужишкият език не прави изключение. Истинският
и единствено активен участник в извънезиковата ситуация с одушевени параметри е
само агенсът (по-подробно за семантичните валентности вж. и John Lyons 1986, 1987, 1992).
Ще представим поотделно двата
модела с характеристиките на двете семантични роли – отправна времева точка и
времеви отрязък.
1. Семантична роля отправна времева точка. Семантичната роля отправна времева точка от първия модел се свързва в тази ситуация с
желанието на агенса в определен, конкретен и известен времеви момент да
стартира развитието на определено действие, процес, да стане очевидно някакво
събитие или пък дадено състояние да започне да се проявява. Крайната времева
точка не е актуална за агенса или поне чрез творителните падежни модели не се
експлицира нейната актуализация. Формално в първия модел именните лексеми,
експлициращи семантичната роля отправна времева точка, са в единствено число.
Основното изискване към отправната времева точка е да притежава нереален, в
преобладаващите случаи абстрактен, неодушевен корелат в извънезиковия свят. В
редки случаи корелатът може да бъде реален или и одушевен. Например: mój smój z nowym lětom přećelej; ze switanjom wječor přichadźeše; z
ranjom třělenje
pozastawaše; z jeho smjerću rozpadźe swójba;
ze słóncom stawać; zyma so pominy, a z nalěćom…; z
postupowacym časom;
kupki z pěska so z kóždym
powodźenjom
přeměnja; ale z nowym ranjom zaswěći so słaba pruha; z wječorom přińć; tajna wójna sej z kóždym dnjom žada wopory; ze załoženjom němskeho hrodu w Mišnu započa so
podćisnjenje; z kóždym
wokomikom
bu wjetši; z kóždym zatorhnjenjom so zuby do kyrka ryjachu; sym so
pozdźe woženił – z 31 lětami; z jeje wnučkomaj wona sobu po zemi łazy, a so wón z dźewjećdźesat lětami přez mjezwočo směje; sej ja ze swojimi sydomdźesat lětami pomyslu; njebě to lochko z wosomadwaceći lětami wšo sama wobstarać; je so po
nocach z tym kadlu walała ze
sydomnaće lětami;
z kokošemi sym spać chodźiła; z kokošemi sym stawała; z
třinatym lětom
přińdźe na dwór; ze swětłym dnjom nawali so nowa njeličomna syła; z ćopłym lěćom so miny w
Serbskich Wonecach wony wostudły čas; z kóždej mjenšinu bě muzika jasnišo słyšeć;
z
kóždym słowom by spóžrěł tři; poča Jurij Brězan swoje
nazhonjenja z hitlerskim časom literarnje předstajeć;
z
lětom 1956 so zahaji nowy
wotrězk; a z kóždej chwilku bu sej wón wěsćiši;
jeho hłós bu z kóždym słowom wótriši; z přichadom
nalětnika skónči so zažne podnalěčo и други.
2.
Семантичната роля времеви отрязък. Кръгът от именни лексеми, които
могат да експлицират тази семантична роля чрез творителните падежни модели в
горнолужишкия език е още по-ограничен. За тези лексеми е характерна плуралната
форма, която логично се асоциира с наслагване на моменти за по-продължително време, което води до
впечатлението за по-голям отрязък от време (има и някои
изключения, при които именната лексема е в единствено число, но тя самата
съдържа в себе си признака продължителност). Обикновено това е отрязък от периодично и циклично
повтарящи се действия, които формално оформят отрязък. Ролята на агенса в
случая е водеща, защото именно неговото желание за някаква качествена промяна в
самия него изисква продължителното и
повтарящо се във времето реализиране на някакъв процес. Основното
изискване към семантичната роля времеви отрязък е да притежава нереален,
неодушевен, абстрактен корелат в извънезиковата реалност. Например:
bywa z lětami mócniši; z
chwilemi so
hišće tu a tam zaswěći; přestworić jeho z lětami
zapjeńkowane zmyslenje; bě so z lětami
pohłubšiło; zapisny wón do swojeho, z lětami
jara sporadisce wjedźeneho dźenika; so literatura započina z lětami
w swojim poměru k swójskim tradicijam měnjeć; ramjenja z lětami
su kulowate; tutón kompleks je so z wěkami
do nas bił; bě sej z lětami mandźelstwa tež jednu ze swojich žiłkow na tak
mjenowanu diplomatisku wuwił; program so rozwi z časami; storči přećela z
časami wot so; z běhom
dalšeju lět měli so pomjenować někotre zjawy literarneho žiwjenja и много други.
Ще приведем и допълнителни примери за тази ситуация ситуация:
Z
dźensnišim dnjom płaća Serbske Wonecy a wokolina jako wobwod fronty… (J.) Ha, ha tajka prawa kokula wě wšak
hižo z časom swoje jejka w cuzych hněžkach wotbyć. (J.) Dokelž z časom započa, njeznaješe
paniku a móžeše sej ze zymnym rozumom přemyslić wšě swoje manipulacije. (J.) Hapa, kotryž bě w nadawku
wjesnjanosty a gmejny kubło w zańdźenych tydźenjach z bywšimi roboćanami
swěrnje a porjadnje zastarał, zasłyša z časom wo njewočakowanym wosobnym
wopyće. (J.) Ze
swětłym dnjom nawali so nowa njeličomna syła dalšich cuzych ludźi do namjezneje
čěskeje wjeski. (J.) Z
kóždym dnjom so tu pola nas žiwjenje normalizuje a skruća. (J.) Nichtó njedyrbi prajić, zo stary
Kokula njeby kročił z časom. (J.) So z časom bóle a bóle wuwi wjelestronski Zeppelin. (J.) Z kóždym dnjom so nawali do wsy
njeličomna črjóda hłódnych wikowarjow z wulkimi wačokami a nachribjetnikami.
(J.)
Tež tutón prošerski
wučerk budźe hišće z časom z našeje ruki žrać. (J.) Z ćopłym lěćom so spěšnje miny tež
w Serbskich Wonecach wony wostudły čas “kisałych kórkow”. (J.) Zběhachu so z přibližowacej nazymu
sylne wětry. (J.) Z
kóždej mjenšinu bě muzika bliže a jasnišo słyšeć. Z lětami so, přeco
jasnišo we wobrysach, w tymle cyłku woršta wutwori. Z tajkich začućow a myslow zapisny wón jónu do
swojeho, z lětami jara sporadisce wjedźeneho dźenika. Z kóždym słowom by spóžrěł tři. Njebě so z
rěčemi wotmórać a wumórać dało, ale bě so z lětami pohłubšiło a so na kompleks
wurostło. Ale z kóždym dnjom,
kotryž móže wón w měrje rosć, wurosće so wón sylniši w hałzach a hłubši z
korjenjemi. Mjelčeštaj chwilu,
ramjenja z lětami kulowate, hłowje šěrej, a rozmyslowaštaj dołhi rjad swojich
lět, młynca ženje prózdna, ale kelko wotrubow na kóncu a kelko dobreje muki? Handrijas Serbin njebě tajkule dwójnu žitnu
kłósku na wjetkim słomjanym kłobuku nosył! --, dyrbješe stary muš nětkole tola
póžěrać -- z wosomdźesat lětami wšak maš ćenšu kožu hač ze štyrceći. Tutón kompleks je so z wěkami do nas bił. Poča
Jurij Brězan bórze po swojim nawróće z wójnskeje jatby spočatk lěta 1946 swoje
nazhonjenja z hitlerskim časom a bjezposrědnjej powójnskej woprawdźitosću
literarnje předstajeć. Ale kaž literatura NDR scyła, jako forma socialneje
praksy a srědk estetiskeje komunikacije, so wona započina z lětami w swojim
poměru k swójskim tradicijam měnjeć. Njeposrědnje narodno-komunikatiwna
funkcija jednotliweje basnje a postupnje literatury so pozhubuje z poslednjej
třećinu 19. lětstotka. Z
běhom dalšeju lět - 1990/1991 - měli so pomjenować někotre zjawy literarneho
žiwjenja, kiž dotalny posudk do wěsteje měry relatiwizuja. Z lětom 1956 so zahaji nowy wotrězk w serbskim
dramatiskim tworjenju. Prěni literarny pospyt
- družču baseń - zbasni ze 16 lětami, po 1918 dopisowaše druhdy do
"Serbskich Nowin" a "Serbskeho Hospodarja" a pisaše
składnostne basnje a krótkosceny, z kotrychž jeho syn Jan Cyž tež někotre
skomponowa. Nimo z časami zhromadnych temow kružka (politisce wuznamne róčnicy
a wjerški, solidarnosć z Vietnamom, Serbja a wuswobodźenje lěta 1945) namakamy
pola njeho wjetšu sep basni, w kotrychž wobspěwa swoju wjes a róčne časy,
wopisuje podrobnje zjawy přirody a počasow, swój dom a dwór, rozpomina wo ratarskim
dźěle a wo swojim basniskim tworjenju samym. Haj wšak haj, Jakub Worjech bě sej
z lětami mandźelstwa tež jednu ze swojich žiłkow na tak mjenowanu diplomatisku
wuwił. Tele wutrobite poćahi so z kóždym lětom pohłubšachu. Abo bě so to tohorunja z běhom lět w hinašim
směrje zhłubšiło? Z
kóždym lětkom bu Filipowa bratrowsko-nanowska lubosć tróšku hinaša, šěrša a
hłubša. Z kóždym dnjom wšak rosćeše w njej nadźija, zo zamóže wona to, zo so
jeju lubosć bóle hač zornowc kruta stanje, čujo dale a hłubje, zo žada sej ta
ryzy prawa lubosć wěčne traće. Z
kóždym wotstorkowanjom bych kruch zmužitosće zhubiła a tu ja trjebam a tež ty
ju trjebaš." A zo njeby to druhim napadnyło, ta Hilžina samodruhosć, ma
wona z Nowym lětom ze statoka być. Jow
dźěše dźě wo jeho dalši wosud, to wón nětko dale a jasnišo spóznawaše, a z
kóždej chwilku bu sej wón wěsćiši, zo dyrbi so nětko rozsudźić, a to za Hilžu a
za žiwjenje z njej. Rjekny
a jeho hłós bu nimale z kóždym słowom wótriši a rězniši. Bórze
přistaji sej tam tež kowarja-mištra a młodeho wojnarskeho, tuž móžeše z nowym
lětom swoje samostatne žiwjenje a dźěło započeć. Ze zastupom do šěsćdźesatych
lět zahaji so wažny nowy wotrězk w stawiznach serbskeje literatury.
Njeposrědnje narodno-komunikatiwna funkcija jednotliweje basnje a postupnje
literatury so pozhubuje z poslednjej třećinu 19. lětstotka. Z běhom dalšeju lět - 1990/1991 - měli so
pomjenować někotre zjawy literarneho žiwjenja, kiž dotalny posudk do wěsteje
m^ery relatiwizuja. Z
lětom 1956 so zahaji nowy wotrězk w serbskim dramatiskim tworjenju. Prěni
literarny pospyt - družču baseń - zbasni ze 16 lětami, po 1918 dopisowaše
druhdy do "Serbskich Nowin" a "Serbskeho Hospodarja" a
pisaše składnostne basnje a krótkosceny, z kotrychž jeho syn Jan Cyž tež někotre
skomponowa. Literarnostawizniske nastawki nadeńdźemy nimo toho w měsačniku
Serbska šula, předewšěm do kónca 60tych lět, a z časami tež w přiłohach Noweje
doby. Z přichadom nalětnika
skónči so zažne podnalěčo z kónca februara. Z nowym šulskim lětom přińdźechu
nowi wučerjo, zaso Hornjoserbja, kotrychž wjetšina nas po
někotrych lětach zaso wopušći.
2. Семантичен профил на ситуация за време с формална връзка
před: [ситуация, при която се описва
времевия момент, отправната точка или даже и времевия отрязък, които са предшествани от
някакво действие, събитие, състояние, процес].
А. М. Булигина споделя, че при определени условия
творителните падежни модели с формална връзка перед могат да придобият и времево значение (вж. Творительный
падеж в...1958: 278). Според авторката тази конструкция означава отрязък от
време или конкретна, отправна времева точка, които са предшествани от някакво
действие. Това времево значение се развива на основата на пространственото
значение. За
творително маркираната именна лексема е задължително да означава явление,
ограничено във времето (вж. и Шелякин 2000: 67). В повечето случаи двете
семантични роли отправна времева точка и времеви отрязък се сливат в една,
която не може много ясно да бъде диференцирана. Ще илюстрираме тази езикова
ситуация със следните примери: A
rozmołwa z Jantom bě dawno, před wěčnym časom. W samsnym wokomiku začuwaše, zo
napjelni so wšo štož bě z nim před lětdźesatkom ožiwiła, ze zmysłom. (D. Š.) Wšitcy ći stari wojacy, kotrychž smy před dołhim časom
widźeli na jednej noze abo z jeničkej ruku mjez nami žiwych. (J. R. W.) Dźeń před poswjećenjom zašlahachu přistup k hotowemu
mostej z wobeju stron, a pólcaj z piklhawbu a dołhim tesakom stražowaše na
mosće, zo njeby nichtó přd kralom na njón stupił abo přez njón šoł. (P. K.) Žony a mužojo stejachu tam
horjeka, kaž by je něchtó před tysacami lětami z někajkim narkotikumom
sprostnyć dał. (K. K.)
Характеристика на семантичните предикати
Тази езикова ситуация прилича на предходната както по
вида на семантичните роли, така и по вида на семантичните предикати. Активни
могат да бъдат почти всички предикати, без ограничения. Става въпрос за
реализирано вече действие, събитие, процес или за наличие на някакво състояние
на агенса преди известно време. Времевата давност е без ограничения. Това може
да се е случило както преди една секунда, така и преди няколко века. Възможни
са два модела. Действието е реализирано и актуално в една сравнително стабилна
и константна извънезикова времева ситуация. Случилите се събития, протеклите
процеси, стоят някъде там, назад във времето и нямат давност. Или някога назад
във времето е дадено началото на нещо, което продължава и до днес, но не е
задължително. Възможно е обаче действието да е приключило още тогава.
Ще илюстрираме видовете предикати според вида на
семантичната роля, която провокират:
1. Семантични предикати, провокиращи семантичната роля отправна времева точка. Няма ограничения към
предикатите – активни могат да бъдат предикати за действие, за събитие, за
процес и за състояние, които са започнали да се развиват от конкретна времева
точка. Например: štož bě z
nim před lětdźesatkom ožiwiła; dźeń před poswjećenjom zašlahachu přistup k
mostej; to je było před tři sta lětami; jako by wón tu před sto lětami přitomny był; před třomi dnjemi bě wón přišoł; bě wotešoł před pjeć stow lětami; bě
so wón před štyrjomi lětami tučny stał; wón sej
před wažnymi jednanjemi přeco jednu abo dwě
sławnej wosobinje do domu prosy; před štyrceći lětami bě Pětr Serbin w tejle
komorje wumrěł; před třomi lětami docyła na to pomyslił; kupku bě kupił před dwěmaj abo třomi lětami; bě jeho
nan před třomi dnjemi narodniny měł; sym
so před třinaće lětami tule na tymle městnje přehrěšił и други.
2. Семантични предикати, провокиращи сематичната роля
времеви отрязък. И в този случай не съществуват ограничения за вида предикати. Например: kotrychž smy před dołhim časom widźeli;
kaž by je něchtó
před tysacami lětami z někajkim narkotikumom sprostnyć dał; bě wón tu z tym započał tu před lětdźesatkami; běše to před tójšto lětami; wón bě před
lětami ze Saksow k Turkam přeběžał; kotruž su něhdy
před wěkami ći cuzy ryćerjo-rubježnicy serbskim buram zebrali и други.
Поведението на агенса в развитието на сценария
на тази езикова ситуация прилича на поведението на агенса от предходната ситуация,
но с една малка разлика – различна е точката от времевата ос, спрямо която се
разпределя действието. В тази езикова ситуация действието се развива преди
определен, конкретен момент, а не едновременно с него, както беше в предходната
езикова ситуация. Останалите фази са сходни:
1. Поява на намерение в извънезиковата ситуация за осъществяване на действие, което да провокира
събитие, процес, състояние. Част е от извънезиковата ситуация, но ен и от езиковата
ситуация;
2. Избор (целенасочен или случаен) на времева
точка от оста на времето, преди която да
стартира развитието на действието. Различно е за различните случаи –
може да е целенасочено избран от агенса, като следствие от неговите усилия и
воля; но са налице и случаи, когато времевата точка е наложена на агенса от
обстоятелствата;
3. Крайната цел на агенса
е свързана с резултата от действието. В някои от случаите действието е
започнало преди даден времеви момент, протекло е и там, някъде назад във
времето е приключило. Налице са и случаи, в които действието е започнало своето
развитие някъде назад във времето, преди даден времеви момент, но то не е
приключило тогава, а продължава да бъде актуално и до днес (или и до един
по-продължителен период (отрязък) от време.
Характеристика на участниците в тази ситуация
Основни семантични роли в тази езикова ситуация са
агенсът, отправната времева точка и времевият отрязък. Понеже в повечето случаи
действието е започнало и е приключило преди доста отдалечен от настоящето
момент, то не е възможно да бъде толкова ясно разграничена и посочена
семантичната роля отправна времева точка. Склонни сме да се съгласим, че за
отправна времева точка ще говорим в случаите, когато тя е експлицирана
конкретно и формално. Съответно, за
времеви отрязък ще говорим тогава, когато тази семантична роля е
експлицирана с именна лексема, която може да се разтегля във времето и да заема
по-продължителен, неопределен и неограничен период; в някои случаи именната лексема е формално изразена в множествено
число.
1. Фактически няма формални ограничения за експликацията на агенса.
Агенсът може да притежава реален, одушевен, конкретен корелат в извънезиковата ситуация (срв. напр.: před štyrceći lětami bě Pětr Serbin w tejle
komorje wumrěł; bě jeho nan před třomi
dnjemi narodniny měł; je jejna mać před dobrymi třiceći lětami jemu do
wěrowanja wućekła),
но може да бъде белязан и от признаците абстрактност и неодушевеност или
конкретност и неодушевеност (срв. напр.: rozmołwa bě dawno, před wěčnym časom; zelene płody ze štoma padaja
dołho před zrawjenjom; bě jeho posměwk mjenje
křiwy před dwaceći minutami; fabrika w Kamjencu je zbankrotowała před dwěmaj lětomaj).
2. Семантична роля отправна времева точка. Основното
изискване към отправната времева точка е да притежава нереален, в преобладаващите
случаи абстрактен, неодушевен корелат в извънезиковия свят. В редки случаи
корелатът може да бъде реален и одушевен. Например: štož bě z nim před
lětdźesatkom ožiwiła; dźeń před
poswjećenjom zašlahachu
přistup k mostej; to je było před tři sta lětami; jako by wón tu před sto lětami přitomny był; před třomi dnjemi bě
wón přišoł; bě wotešoł před pjeć stow lětami; bě so
wón před štyrjomi lětami tučny stał; wón sej před
wažnymi jednanjemi přeco
jednu abo dwě sławnej wosobinje do domu prosy; před lětom běchu wone hišće
sykanska mašina byli; před štyrceći lětami bě Pětr Serbin w
tejle komorje wumrěł; před třomi lětami docyła na to pomyslił; kupku bě kupił před dwěmaj abo třomi lětami; bě jeho nan před třomi dnjemi narodniny měł; sym so před třinaće lětami
tule na tymle městnje přehrěšił; bě jeho posměwk
mjenje křiwy před dwaceći minutami; to bě so před
jedynašěsćdźesat lětami započało;
před dźesać lětami bě zaso
tak ćenka kaž tehdy; w zasparnej ćmě před wusnjenjom;
fabrika w Kamjencu je zbankrotowała před
dwěmaj lětomaj; su přewažnje nastali před lětom 1989; je jejna mać před
dobrymi třiceći lětami jemu do wěrowanja wućekła; poslednja sobota před prěnim adwentom připowědaše statokej
pod worješinu; podachu so Błótowscy rybarjo
hišće před sto lětami na rybyłójenje; před 50 lětami njeby so to wšitko docpěło;
baza je nětko wo wjele šěrša a krućiša hač před 50 lětami; narodźił je so před sto lětami dnja 16. januara; zo by Twój
staruški nan hišće móhł před wotchadom z tutoho swěta
zdychnyć; hižo před załoženskim lětom 1225
běše tu sydlišćo; před dwěmaj
lěttysacomaj zaćahnychu do tutoho kraja horinow romscy wojacy; wjes hižo před dwě sćě lětami
na so skedźbnja; w oktobrje před 45 lětami je so wšitko
započało; wobhladowachu so před 115
lětami slědźenja Heinricha Hertza; před 50 lětami Hórki běchu ryzy serbska wjes; běchu ludźo před
50 lětami we wjetšej zhromadnosći, harmonisce a spokojom
žiwi; před 50 lětami wuńdźe prěnje
čisło serbskeho dźěćaceho časopisa; krótko před wotjězdom nawali so šěsć młodych mužow-wojakow do wotdźěla; zeznach přećelnu žonu hižo před połsta lětami и други.
3. Семантичната роля времеви отрязък. Основното
изискване към семантичната роля времеви отрязък е да притежава нереален,
неодушевен, абстрактен корелат в извънезиковата реалност. Например: kotrychž smy před dołhim časom widźeli;
kaž by je něchtó před
tysacami lětami z někajkim narkotikumom sprostnyć dał; bě wón tu z tym započał tu před lětdźesatkami; a rozmołwa bě dawno, před wěčnym časom; běše to před tójšto
lětami; wón bě před lětami ze Saksow k Turkam
přeběžał; kotruž su něhdy před wěkami ći cuzy ryćerjo-rubježnicy
serbskim buram zebrali; dołho před wunamakanjom kolesa; runje tak wčera kaž před tysac
lětami so stać móhli; je wěrne bóle hač před lěttysacomaj; hač
njebychmy so ponižić dyrbjeli před njewuslědźomnym započatkom; wo
kotrymž běchu někotři před lětami myslili;
zelene płody ze štoma padaja dołho před zrawjenjom; dyrbiš česćownosć před jich lětami měć; kak małke
wone su před wonymi tamnymi lětami; w
poslednich dnjach před doskónčnym rozbićom Hitleroweho fašizma; sym sej
to jasnje wuwědomił před dlěšej chwilu; je před něhdźe milionami lětami w dołhim procesu
z mórskeje wody nastało; běše to něhdźe před poł
lětdźesatkom; měješe před lětami ćežki započatk
we Łužicy; před někotrymi lětami su zhonili, zo bě jich syn a bratr Herbert 1944 w Francoskej we Vogesach padnył и други.
Ще приведем и допълнителни примери за тази езикова ситуация:
Běše to před tójšto lětami - čakajće, to je było něhdźe před
tři sta lětami, hnydom po tej wulkej wójnje, kiž je třiceći lět zachadźała a
telko wsow a městow a ludźi žrała. Turkowski rozkazowar, tón wulkowezir, sej z
wulkim hněwom čornu brodu torhaše, potom pak so dopomni, zo ma tola mjez
swojimi janičarami tež kuzłarnika, tajkeho poturčeńca, kiž bě před lětami ze
Saksow k Turkam přeběžał. "Što ha - ja přeco hišće tu knjezuju na tym
wudworje a na tej zemi, kotruž su něhdy před wěkami ći cuzy ryćerjo-rubježnicy
serbskim buram zebrali? Jemu bě, jako by wón
zdobom we wonej njedźelskej stwě před sto lětami a zdobom tule na drjewjanej ławce pod lipu přitomny
był, před nim sedźeše na pjenku
braška Pětr Serbin a wiješe poklepany prut wokoło prućatow,
a před nim sedźeše na šěrokej woknowej ławce Krabat a machaše ze swojim
brašćim kijom jónu pomałšo a jónu
skokšo, a jónu pomałšo a jónu skokšo rejowaše Napoleon z tej słužownej wokoło
blida, na kotrymž ležachu rozkładźene karty bitwy. Před třomi dnjemi bě wón dopołdnja k
Pětrej Serbinej přišoł.
Někotři praja: dołho před
wunamakanjom kolesa.
Je prózdne, so wadźić wo lěće tajkich podawkow, kotrež bychu runje tak wčera
kaž před tysac lětami so stać móhli. Tola Jakub Kušk bě hižo wotešoł, runje abo před pjeć stow lětami. Ale je wěrne za nas bóle hač před lěttysacomaj. Krabat so směješe,
směješe, směješe, wothłós so wotbiwaše wot knihowych sćěnow, a z tymle hromotacym
smjećom wunurich so ze swojeho zabłudźenja, a prěni raz prašach so wědomje, hač njebychmy
so ponižić dyrbjeli před njewuslědźomnym započatkom, kotryž wostanje tola přeco
hypoteza, a
před kóncom, kotryž leži zwonka myslomneho. Ale před tym dyrbitaj mi wój natwarić zwonowu
wěžu pódla mojeje katedrale.
Dokelž bě so wón po poslednich wólbach před štyrjomi lětami tučny a astmatiski stał,
přicpěwaše jemu lědy něchtó šansu,
zo by nětkole wosmy króć wone městno docpěł. Wón sej před
wažnymi jednanjemi
přeco jednu abo dwě sławnej wosobinje z wuměłskeje branže do domu prosy. Holca powědaše wo
astronawće, kotrehož bě derje znała a kotryž bž před krótkim smjertnje
znjezbožił. Železna kurbla, wulke
železne koleso a tři wěnčki tam ležachu, před lětom běchu wone hišće sykanska
mašina byli, z
elektriku wjerćana. Před runje štyrceći lětami bě braška Pětr Serbin w tejle
komorje wumrěł, měrnje, ze škličku wišnjow před sobu na poslešću, pozdźišo běchu tule dźěći spali. Tež jatra muža, kotrež běchu hišće před
lětom dla dźěrow w třěše njetrjebawšich hródźow cychnowali, tule mjelčachu. Braška Pětr Setbin bě
před dokładnje štyrceći lětami wumrěł, měrnje, ze šklu wišnjow před sobu na
poslešću Sy ty, Jakubje -- abo je scyła něchtó druhi --, před třomi lětami
docyła na to pomyslił, zo móhł swět tež hinaši pohlad měć, hač jón znajachmy. Kupku bě Göranson
kupił, před dwěmaj abo třomi lětami, ći młodostni činjachu přewjele hary tam,
wosebje w połnolěćnych nocach.
Po puću so wón zawróći na burski statok, kotryž bě wón před štyrjomi lětami
kupiła na hóstny dom wutwarił. Muler Donat, kiž měješe syna, wo kotrymž běchu
někotři před
lětami myslili, zo so wón na ministra dodrapa. A
hdyž jeho před špihelom zaso
wono začuće nadpadny, zo wón mjez dwěmaj dypkomaj tam a sem macha, jara
pomałku, abo jako by puć machawy ekstremnje daloki był. Njeprašam so za
zastaranjom ćěšenkow ani za pěstowarnju, za dobrej šulu, njepłaćiwym studijom, za
wěstosću před krizami ani za wonymi bibliskimi sydom tučnymi, a tež nic za tymi sydom suchimi
lětami a jich čehodla a čemu, prašam
so jeničce za wěstosću za mój kusk nadźije, kotryž na banku dam. Druhdy wudobychu so někotre jednotliwe
sady z njeho, nic snano kaž dźiwja
wulka woda, kotraž haćenja potorha, ale snano tak, kaž
jednotliwe zelene płody ze štoma padaja, dołho před zrawjenjom, čeriwe abo
zeschnyte, a ćežko rjec, do kajkeje družiny słušeja. Wón dohlada so
awtomatiskeho časnika, kotryž tež datum pokazowaše, a so domysli, zo bě jeho nan
před třomi
dnjemi narodniny měł. Chłódk, kotryž na wuparu nichtó wjace njenamaka, po tym zo bě předsyda před
lětom tele sydom štomow z tomtymi
pjenkami z ćežkim traktorom z pěskojteje, njepłódneje zemje wutorhnyć dał. Tón posměwk so znowa
zjewi, mjechši nětkole, dokelž filtrowany přez
dopóznaće, zo wosomdźesatlětny njemóže swět z wočemi dwacećilětneho widźeć a zo
dyrbiš nic w
prěnim rjedźe sćerpnosć měć z nanami, ale česćownosć před jich lětami, a hdy bychu
so ći wone dźensa hišće bóle njezrozumliwe a snano
samo njerozumne zdali. Kak małke wone
su, kak bjez hłubokosće před
wonymi tamnymi lětami dźiwich bojow ze žiwjenjom wo žiwjenje! Njepraju:
Ja, Anton Donat, sym
so před třinaće lětami tule na tymle městnje přehrěšił na tymle mužu . . .
pater peccavi, a něchtó praji, dawno zabyte a absolvo te. Hdy by so to měrić
hodźało, by so wukopało, zo bě jeho
posměwk nětko wo móličkosć mjenje křiwy hač při přepodaću kwěćela róžow před
dwaceći minutami. Wón njezamó staremu rjec, zo bě runje něšto ke kóncej
dóšło, štož bě so před jedynašěsćdźesat lětami započało, nic z wuměnjenjom pjeršćenjow,
wonaj ženje pjeršćen
měłoj.
Pozdźišo so wona wurosće a před dźesać lětami bě zaso tak ćenka kaž
tehdy a bu přeco mjenje. W zasparnej, měrniwej ćmě před wusnjenjom sunychu so mysle stareho muža tež k
tomule štomej a šmórnychu so wo
njón, bajkobliska, bajkocuza wěcka. Wón babje dźeržeše
swojej ruce, ale što rěčitej ruce,
hdyž stej tkalskej a fabrika w Kamjencu je zbankrotowała před dwěmaj lětomaj.
Manuskripty su přewažnje nastali před lětom 1989, a wone noša na sebi znamjenja
woneho časa. Mandźelstwo z Marku,
dokelž je jejna mać před dobrymi třiceći lětami jemu do wěrowanja wućekła.
Nastanje nadosć zašmjatanych situacijow, kotrež so lóštnje k happy-endej
rozpletu. Poslednja sobota před prěnim adwentom připowědaše statokej pod
worješinu, zo budźe přichodny tydźeń ćežkotny ze starosćemi a rozsudami, zo
zahaji wjele noweho w žiwjenju Njemysli, zo chcu će měć, dokelž je mi tebje žel
nětkole po tym wšěm, ně, dokelž sym sej to hižo jasnje wuwědomił před dlěšej
chwilu, cyle jasnje doma za čas swojeje chorosće. Přez SS při ewakuěrowanju
resp. likwidowanju koncentraciskich lěhwow w poslednich dnjach před doskónčnym
rozbićom Hitleroweho fašizma. Mandźelstwo
z Marku, dokelž je jejna mać před dobrymi třiceći lětami jemu do wěrowanja
wućekła. Před jutrownym spěwanjom
w tutej nocy dyrbješe hospoza zmjetk ze wšěch štyrjoch róžkow stwy dosrjedź stwy zmjesć a potom
won na puć ćisnyć,
zo by tak swój dom před zakuzłanjam škitała. Tak chětř kaž prěni króć
mjerznješe, podachu so Błótowscy
rybarjo hišće před sto lětami na wosebite rybyłójenje do běžacych wodow. Bjez pomocy z Hornjeje
Łužicy před 50 lětami njeby so to wšitko docpěło! Ale baza za to je nětko wo wjele šěrša a
krućiša hač před 50 lětami. Narodźił je so před sto lětami dnja 16. januara jako šeste dźěćo pjekarskeho mištra
Jana Krawca w Chelnje. W kóždym powołanju móže čłowjek swoju
zbóžnosć namakać a zawěsće Bóh Tebi ju tež po tutym časnym
žiwjenju dari ... modli so nětko wo wutrajnosć, zo by móhł w
tutym powołanju zbožo namakać, zo by Twój staruški nan hišće
móhł před wotchadom z tutoho swěta zdychnyć: 'Tutón mój
lubowany syn je wobstarany a móže so po česći a prawdźe
zežiwić.' Hižo před załoženskim lětom 1225 běše tu sydlišćo "pod městom" při brodźe
pźez rěku. Před dwěmaj lěttysacomaj
zaćahnychu do tutoho kraja horinow romscy wojacy, kotřiž chcychu sej tutón mały lud
keltiskeho pochada podćisnyć
a jemu łaćonsku rěč nanuzować. Podzemske sólnišćo we wokolinje Wieliczki je
před něhdźe milionami lětami w dołhim procesu z mórskeje
wody nastało, je nimale 10 kilometrow dołhe a wjace hač
kilometer šěroke. Běše to něhdźe před poł lětdźesatkom, euforija w firmje bě wulka. W oktobrje před 45 lětami je so wšitko
započało. Štóž na tym dwěluje, tomu
njech je prajene, zo wobhladowachu so před 115
lětami slědźenja Heinricha Hertza k dopokazanju eksistency
elektromagnetiskich žołmow tež jako njewužitne hrajkanje. Před 50 lětami běše to takle: Hórki běchu ryzy serbska
wjes. Přirunawši z dźensnišim žiwjenjom na wsy běchu ludźo před
50 lětami we wjetšej zhromadnosći, harmonisce a spokojom
žiwi. Před 50 lětami wuńdźe prěnje
čisło serbskeho dźěćaceho časopisa
Płomjo, a to w aprylu 1952. Krótko před wotjězdom nawali so harujo a hewrjekajo
šěsć młodych mužow-wojakow do wotdźěla. Před někak třomi lětami sym słyšał, zo su wjelki pječa hižo
wuhladali. Zeznach přećelnu žonu hižo před połsta lětami, jako přiwjeze wosobinsce kolekciju
škrabanych jutrownych jejkow na prěnje centralne wubědźowanje wo najrjeńše serbske
jutrowne jejko do Budyšina,
přewodźana tehdy wot syna Wilija, kiž bě so kaž mać tež bórze stał z
wuběrnym debjerjom jutrownych škrabanych jejkow. Thomaschwili měješe před lětami ćežki započatk we Łužicy.
Tak rozmołwjachmy so wo tym, zo su Wjenkec přiwuzni z našeje wjeski
hakle před někotrymi lětami zhonili,
zo bě jich syn a bratr Herbert 1944 w Francoskej we Vogesach padnył. Wjes hižo před
dwě sćě lětami na so skedźbnja.
3. Семантичен профил на ситуация за време с формална връзка mjez: [ситуация, при която се описват два или няколко времеви
момента, които образуват времеви отрязък, между които е локализирано някакво
действие, събитие, състояние, процес].
Тази езикова
ситуация обединява в себе си предходните две времеви ситуации. Тук става въпрос
за реализирането на някакво действие, локализирано във времеви аспект между две
времеви отправни точки, които заедно, разтегнати във времето, образуват
времевия отрязък. Затова разглеждаме тази езикова ситуация според крайния резултат
на формулата за време, а тя е следната: отправна времева точка плюс друга
отправна времева точка, разположени една от друга на известно разстояние във времето образуват
времеви отрязък, времеви интервал. Именно в този времеви отрязък, между двете
отправни точки агенсът разполага действието, някакво събитие или намира място
процес с някои от фазите си на развитие. Формалната връзка, която е в състояние
да предаде времевия интервал е предлогът mjez. Времевото значение на
формалната връзка mjez
e вторично развито от пространственото значение на формалната
връзка, което е първично (вж. Булигина 1958: 278). На същото мнение е и М. А.
Шелякин (вж. Шелякин 2000: 67), според когото творителните конструкции с
формалната връзка между
означават промеждутък от време, отделящ едно явление от друго (напр. между боями, между делом, между лекциями).
Ще илюстрираме тази
езикова ситуация със следните примери:
Serbstwa w lětdźesatku mjez 1924 a 1934. Wón je “wšudźe pódla”, w stajnym, wuskim kontakće z dźěławym ludom, z tymi worštami, kiž su žro při hajenju serbskeje narodnosće mjez swětowymaj wójnomaj, spřećeleny z čeladnymi a rjemjeslniskimi.
(M. N.-N.) A hdyž jeho
před špihelom zaso wono začuće nadpadny, zo wón mjez
dwěmaj dypkomaj tam a sem macha, jara pomałku, abo jako
by puć machawy ekstremnje daloki był.
Характеристика на семантичните предикати
И в тази езикова ситуация активни могат да бъдат
почти всички предикати. В повечето случаи обаче става въпрос за процес, който
се локализира между две времеви точки в един по-голям времеви отрязък. Също
така място намира и наличието на някакво по-дълготрайно във времето и с
тенденция за развой състояние на агенса. Място може да намери и мигновено
действие, което се локализира в един сравнително малък времеви интервал. Ще
илюстрираме видовете предикати според вида на семантичната роля, която
провокират:
Семантични предикати, провокиращи сематичната роля времеви
отрязък. И
в този случай не съществуват ограничения за вида предикати. Например: wón je w stajnym, wuskim
kontakće z dźěławym ludom mjez swětowymaj wójnomaj; wón mjez dwěmaj
dypkomaj tam a sem macha; jeho
polemiske nastawki su žiwa ilustracija Serbstwa w lětdźesatku mjez 1924
a 1934; mjez swětowymaj wójnomaj dźěłachu jeho naslědnicy na
literaturje; rozprawy, reportaže a tež krótkopowědančka
su wo žiwjenju w nowej wsy mjez
wčerawšim a jutřišim; w lětach mjez 1928 a 1934 wustajowaše
swoje dźěła zhromadnje z druhimi serbskimi tworjacymi wuměłcami; dźěłajo w lětach mjez 1955 a 1957 na "Skicach - noticach",
zajimuje Jurja Brězana po knize "Christa" wospjet načasne wuwiće we
wsy; nětko, połstalětni, wottřasu
mjelčenje z poetiskimi srědkami, z kotrymiž mjez swětowymaj wójnomaj přisporjachu
serbsku literaturu; w njej
zapřija 40 basnjow, kiž nastachu mjez lětami 1982 – 1989; mjez 1945 a 1961 nadeńdźemy wot njeho runje dwě składnostnej
pěsni; přihotowachu Jurij
Młynk, Pawoł Nowotny a Kito Lorenc třeći dźěl stawiznow serbskeho pismowstwa wo
dobje mjez swětowymaj wójnomaj; bě runje přestawka mjez rejomaj;
angažowaše so aktiwnje w politiskim a
serbskim narodnym žiwjenju mjez swětowymaj wójnomaj; wučerjej Ota Wićaz a
Mikławš Krječmar mjez swětowymaj wójnomaj serbsku
literarnu wědomosć reprezentowaštaj; mjez lětami
1848 a 1860 wupućowa něhdźe 2000 Serbow abo 400 swójbow z Łužicy do Awstralskeje; było mjez lětami tež přestawkow и други.
Активното поведение на агенса е силата, която
движи напред през времето и във времето действието. Но изборът на времевия
отрязък като времеви фон обикновено не е собствен избор на агенса, а му е
наложен от обстоятелствата. В развитието
на сценария се включват следните примерни фази:
1. Поява на намерение в извънезиковата ситуация за осъществяване на действие, което да провокира
събитие, процес, състояние.
2. Избор (целенасочен или случаен) на две точки от
оста на времето, между които се
локализира действието. Не във всички случаи агенсът е този, който подбира
времевия интервал.
3. Резултатът от крайната цел на агенса е част и
от езиковата ситуация. Налице са обаче и
случаи, при които в езиковата ситуация се експлицират само усилията на агенса
във времевия интервал, а крайният резултат остава видим само в извънезиковата
ситуация.
4. Липсва информация за действията на агенса
след изтичането на времевия интервал.
Характеристика на участниците в тази езикова ситуация
И за тази езикова ситуация основният активен участник
си остава агенсът. Към агенса няма ограничения. Актуални за реализирането на
действието са и времевите обстоятелства. Така се очертава и несъщинският
участник – времевият отрязък. Времевият отрязък е сбор от две отправни точки
– начална времева точка и крайна времева
точка. Между тези две точки се локализира действието и довежда до някакъв
резултат или пък просто протича като процес, без да доведе до някакъв резулат в
езиковата ситуация. Перспективата на отношенията между агенса и времевия
отрязък се формират и зависят от характера на крайната цел на агенса. Ако целта
е лесно постижима, това намира отражение и в експликацията на времевия отрязък,
което се отразява в наличието на именни лексеми с по-краткотрайна
продължителност в ролята на начална и крайна отправна времева точка. Ако целта,
която си поставя агенсът, е по-трудно постижима и изисква по-продължителни
усилия от страна на агенса, то и именните лексеми, които експлицират двете
времеви точки са в състояние да изразяват по-продължителна семантика. Основното
изискване към семантичната роля времеви отрязък е да притежава нереален,
неодушевен, абстрактен корелат в извънезиковата реалност. Например: Serbstwa w lětdźesatku mjez
1924 a 1934; wón je w stajnym, wuskim kontakće z dźěławym ludom mjez swětowymaj wójnomaj; wón mjez dwěmaj dypkomaj tam a sem macha; jeho polemiske nastawki su žiwa ilustracija Serbstwa w
lětdźesatku mjez 1924 a 1934; mjez swětowymaj wójnomaj dźěłachu
jeho naslědnicy na literaturje; rozprawy, reportaže a tež
krótkopowědančka wo žiwjenju w nowej wsy mjez wčerawšim a jutřišim; w lětach mjez 1928 a 1934 wustajowaše swoje dźěła zhromadnje
z druhimi serbskimi tworjacymi wuměłcami; dźěłajo w
lětach mjez 1955 a 1957 na "Skicach - noticach", zajimuje
Jurja Brězana po knize "Christa" wospjet načasne wuwiće we wsy;
nětko, połstalětni, wottřasu mjelčenje z
poetiskimi srědkami, z kotrymiž mjez swětowymaj wójnomaj přisporjachu
serbsku literaturu; tak zo mjez lětami 1949 a 1955,
podobnje kaž někotři jeho rowjenkojo-spisowaćeljo, nachwilnje basnisce
womjelkny; w njej zapřija 40 basnjow, kiž nastachu mjez
lětami 1982 – 1989; mjez 1945 a 1961
nadeńdźemy wot njeho runje dwě składnostnej pěsni;
přihotowachu Jurij Młynk, Pawoł Nowotny a Kito Lorenc třeći dźěl stawiznow
serbskeho pismowstwa wo dobje mjez swětowymaj wójnomaj; bě runje
přestawka mjez rejomaj; diferencowanosć serbskeho
nowinarstwa mjez swětowymaj wójnomaj;
angažowaše so aktiwnje w politiskim a serbskim narodnym žiwjenju mjez
swětowymaj wójnomaj; wučerjej Ota Wićaz a Mikławš Krječmar mjez swětowymaj wójnomaj serbsku literarnu wědomosć
reprezentowaštaj; mjez lětami 1848 a
1860 wupućowa něhdźe 2000 Serbow abo 400 swójbow z Łužicy do Awstralskeje; było mjez
lětami tež přestawkow и други.
Ще приведем и
допълнителни примери за езикова ситуация с формална връзка mjez:
Jeho polemiske nastawki, spisane z wótrosću satirika,
su žiwa ilustracija Serbstwa w lětdźesatku mjez 1924 a 1934. (M. N.-N.)W šěsćdźesatych lětach dźěłachu jeho naslědnicy na literaturje doby
mjez swětowymaj wójnomaj. A takle potom nastawachu te rozprawy, reportaže a tež
krótkopowědančka wo žiwjenju a hibanju w nowej wsy mjez wčerawšim a jutřišim. W lětach mjez 1928 a
1934 wustajowaše swoje dźěła zhromadnje z druhimi serbskimi tworjacymi
wuměłcami w Parisu a w słowjanskim wukraju. Dźěłajo w lětach mjez 1955 a 1957
na "Skicach - noticach", wozjewjenych w serbskich nowinach a
časopisach, jako móhłrjec literarnym wurazu koncepcionalneho rozmyslowanja nad
episkim projektom wo Feliksu Hanušu, zajimuje Jurja Brězana po knize
"Christa" wospjet načasne wuwiće we wsy. Nětko, połstalětni, wottřasu
mjelčenje z poetiskimi srědkami, z kotrymiž mjez swětowymaj wójnomaj
přisporjachu serbsku literaturu.Koncept "sćerpnosće",
"ponižnosće" a "wutrajnosće" skićeše najprjedy jónu jenož
snadnu móžnosć konkretneho skutkowanja, tak zo mjez lětami 1949 a 1955,
podobnje kaž někotři jeho rowjenkojo-spisowaćeljo, nachwilnje basnisce
womjelkny. W njej zapřija 40 basnjow,
kiž nastachu mjez lětami 1982 - 1989. Mjez 1945 a 1961 nadeńdźemy wot njeho
runje dwě składnostnej pěsni, wozjewjenej w "Katolskim Posole"; wšo
druhe bě postajene za ertnu recitaciju při wotpowědnych składnosćach. Ze
zwjetšeho dźěla předwozjewjenymi studijemi přihotowachu Jurij Młynk, Pawoł
Nowotny a Kito Lorenc třeći dźěl stawiznow serbskeho pismowstwa wo dobje mjez
swětowymaj wójnomaj. Přišedši do korčmy,
pokukny do žurle, bě runje přestawka mjez rejomaj, jeho hólcaj steještaj při
tece, rozmołwjejo so z druhimi młodymi a tež z čeladnymi ze wsy. Nětko,
połstalětni, wottřasu mjelčenje z poetiskimi srědkami, z kotrymiž mjez
swětowymaj wójnomaj přisporjachu serbsku literaturu. W njej zapřija 40 basnjow, kiž nastachu mjez
lětami 1982 - 1989. Sylna diferencowanosć serbskeho nowinarstwa mjez swětowymaj
wójnomaj skićeše hišće raz dobre móžnosće za rozwiće tworiwosće ludźi
najwšelakorišich socialnych worštow.
Rodźeny we Wotrowje, so 1919 woženi na nahladne kubło w Njebjelčicach a
angažowaše so aktiwnje w politiskim a serbskim narodnym žiwjenju mjez
swětowymaj wójnomaj; po 1945 bě někotre lěta wjesnanosta a hač do wysokeje
staroby dźěłaše w prodrustwje. Zwonka
Łužicy skutkowacaj wučerjej Ota Wićaz a Mikławš Krječmar, kotrajž nimo
profesionalneju literarnowědnikow Josefa Páty z Prahi a Józefa Gołk abeka z
Waršawy, mjez swětowymaj wójnomaj serbsku literarnu wědomosć reprezentowaštaj,
so tež po lěće 1945 zaso tutomu nadawkej přiwobroćištaj. Ze zwjetšeho dźěła
předwozjewjenymi studijemi přihotowachu Jurij Młynk, Pawoł Nowotny a Kito
Lorenc třeći dźěl stawiznow serbskeho pismowstwa wo dobje mjez swětowymaj
wójnomaj. Mjez lětami 1848 a 1860 wupućowa něhdźe 2000 Serbow abo400 swójbow z
Łužicy do Awstralskeje (w samsnym času přińdźechuwokoło 30 000 Němcow do
Awstralskeje). Byrnjež było mjez lětami tež přestawkow, njejsu so na wjes
wjazane kulturne tradicije pominyli.
Source: Елена Любенова.
Семантика на творителния падеж в горнолужишкия език. Пловдив. 2006.
No comments:
Post a Comment